Agenda Zatražite prezentacije Prijavi se na workshop Tlocrt prostora Pišite nam
< Svi postovi
Uticaj vještačke inteligencije – Kako su stvorili digitalnog čarobnjaka i šta sada čini s nama? Intervju sa Acom Momčilovićem

Uticaj vještačke inteligencije – Kako su stvorili digitalnog čarobnjaka i šta sada čini s nama? Intervju sa Acom Momčilovićem

Naša sadašnjost i budućnost pripadaju onima koji su na vrijeme krenuli pratiti trendove i upotrebljavati nove tehnologije. Mišljenja stručnjaka variraju, ali ipak, postoji nekoliko opštih tačaka gdje se spajaju; vještačka inteligencija i njen razvoj postaje kritično i geostrateško pitanje, zemlje širom svijeta će se sve više takmičiti za dominaciju u polju AI-ja, što može dovesti do globalne konkurencije za resurse, talente i tržište. ChatGPT kao human like alat i dalje nas dobro oponaša i njegova kreativnost (za sada) zavisi od definicije naše kreativnosti. Može ponuditi odlične ideje, poslužiti za istraživanje, iskopirati stilove pisanja najvećih književnika, postići čak i određen nivo humora (ne onaj svojstven najvećim komičarima ili nadprosječno duhovitim regularnim ljudima) a ne rijetko ostavlja i utisak da u ovoj fazi dosta „halucinira“.

Razvoj i uticaj vještačke inteligencije takođe otvara brojne diskusije o etici, na koji način se koriste podaci prikupljeni od strane AI-ja, kako se planira osigurati pravična upotreba ove tehnologije, u kojoj mjeri mjenja svijet i ljude u njemu.

U kratkom intervjuu sa Acom Momčilovićem, našim keynote govornikom na TechHosted09, napravili smo mali osvrt na ono što se dešava, što će se dešavati i iz više uglova odgovorili na različita pitanja koja vjerujemo zanimaju sve koji prate razvoj AI tehnologija i njihov uticaj.

Iz ugla nekoga ko se bavi analizom uticaja na socio-ekonomski aspekat, smatrate da vještačka inteligencija kao tehnologija široke primjene neće promjeniti samo biznis. Kakva su vaša predviđanja, na koje će sve načine AI uticati na svijet i na ljude u njemu?

Aco Momčilović: Upravo iz navedenog razloga, a to vidimo već danas da se događa, AI će dotaknuti sve aspekte ljudskih života, i to globalno. Naravno kod nekih prije, a kod nekih nešto kasnije (na žalost), ali utjecati će i na kompanije i profesionalne živote ljudi, ali i na privatne živote, zabavu, umjetnost, sport itd. Teško je predvidjeti u ovome trenutku sve posljedice, jer se stvari odvijaju užasno brzo. Vrlo je moguće da će biti značajnih posljedica, ne samo na individualnoj razini, nego na razini država i međunarodnih organizacija, jer je očito da AI i njegov razvoj postaje i kritično geostrateško pitanje. S obzirom na to neki predlažu i da se kreiraju pozicije tehnoloških i digitalnih diplomata, koji će komunicirati sa korporacijama i entitetima koji stvaraju tehnologije.

Da li budućnost stvarno pripada onima koji je “prigrle” danas?

Aco Momčilović: Praktički i naša sadašnjost a sigurno i budućnost pripadaju onima koji su na vrijeme krenuli pratiti trendove i upotrebljavati nove tehnologije. Ono što većini nije intuitivno je da ne samo da će zemlje koje budu brže u razvoju AI-a, imati neproporcionalno više koristi od onih koje budu zaostajale, nego da one koje se zadnje priključe u tome lancu, će možda imati i manje nego što imaju sada, ili da će barem u direktnoj komparaciji razlika najboljih i najgorih biti još veća nego danas.

Modern remake of The Creation of Adam

Na jednom od održanih okruglih stolova, začudila vas je neangažovanost parlamentarnih zastupnika, da čuju šta je to umjetna inteligencija i kako se brzo razvija. Koliko dugo se na višim državnim nivoma, može ignorisati činjenica da je vještačka inteligencija brzo rastuća tehnologija i da trajno mijenja mnoge aspekte društva?

Aco Momčilović: Taj komentar koji sam ponovio više puta, vjerojatno dosta govori o mojoj naivnosti i optimističnim očekivanjima od političara. Izgleda da oni ipak mogu jako dugo.. ili da kažem predugo, ignorirati izuzetno važne trendove, zato što je vrlo upitno koliko se bave i interesiraju za boljitak svoje zajednice (što bi im bio posao) a koliko za svoje osobne interese, i prvenstveno samo o tome kako ponovno osvojiti izbore i zadržati trenutne pozicije. A izgleda da ni oporbe nemaju višu razinu svijesti.

Kada govorimo o kreativnosti i uticaju ChatGPT-ja na posao kreativaca, posebno na kreativno pisanje, ChatGPT može savršeno da iskopira neki od stilova pisanja najvećih književnih imena, ali da li može da ponudi scenario za stand up nastup komičara? Umije li ChatGPT da ponudi ono što je glavna distinkcija između kreativnog pisanja i generisanog sadržaja, storytelling sa emocijama i humorom?

Aco Momčilović: To je vrlo zanimljivo pitanje. Ima više razina potencijalnih odgovora. Prvi je da danas vjerojatno ne može zamijeniti ljude u svim aspektima, ali ne znamo da li će moći sutra. Vjerojatno može kreirati sadržaj prosječne kvalitete, ali koliko ljudi može generirati sadržaj vrhunske (iznadprosječne) kvalitete? Humor je naravno posebno zanimljiv aspekt, ali izgleda da i u tome smjeru napreduje i da može postići određenu razinu humora. Koliko je kreativan ovisi o definiciji naše kreativnosti. Ne, neće uspjeti kreirati ili otkriti nove zakone fizike koji su nama nepoznati, ali mnoge jednostavnije stvari, vjerojatno može generirati. Nedavno je izašlo istraživanje koje je pokazalo da kada su uspoređivali niz poslovnih ideja koje su kreirali studenti i ChatGPT, ispalo je da prema neovisnim ocjenama najveći broj dobrih ideja dolaze od ChatGPTa. Tako da bih rekao da je dovoljno kreativan za mnoge primjene.

ChatGPT

Kakvo je vaše mišljenje, hoćemo li, ukoliko se i to desi, biti nadjačani kao ljudska rasa? Da li ste optimista kada je riječ o razvoju vještačke inteligencije i njenom daljem uticaju? Šta bi bila sredina između panike i letargičnosti?

Aco Momčilović: Sredina bi bila da se fokusirano bavimo i svi zajedno donosimo odluke koje su promišljene i rade za dobrobit cijelog svijeta kada se radi o razvoju tehnologije. Ja sam osobno neutralan, mislim da može otići u različitim smjerovima. Ako dođemo do Artificial General Intelligence, onda mislim da je vrlo moguće da ćemo postići super inteligenciju koja će imati kapacitete superiorne ne bilo kojem čovjeku na planeti, nego svim ljudima zajedno. Naravno onda ostaje pitanje kako će upotrijebiti te kapacitete i tu dolazimo do poznatog – Allignment problema.

Yuval Noah Harari kaže, citiramo: “ Više se bojim ljudske gluposti nego vještačke inteligencije”, šta bi po vama mogle biti najveće posljedice vještačke inteligencije u budućnosti?

Aco Momčilović: Ona će dati do sada neviđene sposobnosti raznim ljudima ili grupacijama. O njima će ovisiti da li ih upotrebljavati u npr. vojne svrhe ili za razvoj medicine. Promijeniti će se priroda ljudskoga rada, i na određeni način smisao ljudskih života kakav je bio u proteklim stoljećima. Može se desiti, kao što je baš Harari upozorio da će AI imati mogućnost stvaranja intimnih odnosa sa ljudima, a samim time i kreiranje narativa kroz koje mi percipiramo stvarnost.  To su već promjene nakon kojih je užasno teško raditi ikakve predikcije.

Chat GPT nazivaju “kalkulatorom za pisanje”, moćnim alatom koji će uticati na rutinu rada, ali koji ipak nije toliko sofisticiran kao što se želi prikazati. Informacije i složene primjere iz stvarnog svijeta koje daje ovaj alat ne bi trebalo doživljavati kao krajnje pouzdane. Vodi li nas ChatGPT ka iskrivljenoj stvarnosti? Koliko je važno kritičko mišljenje, opšta informisanost i iskustvo?

On u ovoj fazi, dosta „halucinira“. Nije prvenstveno napravljen niti ima mogućnost da daje sve točne informacije. Ali brzo napreduje. Razvijaju se i razni pluginovi. Radi se i na domenski specifičnim LLMovima koji će u svome području biti još precizniji. Da, imati će sigurno još dosta ograničenja, ali i sve više praktičnih primjena. Uostalom mnogi upozoravaju da mi niti danas kada pretražujemo Internet uopće ne moramo dobiti točne informacije. Koja je uopće prava stvarnost? Da, ona kreirana AI-em može biti iskrivljena, ali će možda biti iskrivljena samo na malo drugačiji način. Već su društvene mreže sa svojim jednostavnim algoritmima, dovele do distorzije realnosti, ekstremizacije stavova i zatvaranja u informacijske balone.

Kakvo je vaše mišljenje o tome koja je sljedeća velika stvar poslije LLM-ova u svijetu AI?

Neki predlažu da bi to mogao biti Interaktivni AI. Generative AI je već impresionirao sposobnošću stvaranja teksta, slika i audio materijala. No, evo što je još zanimljivo—Interactive AI cilja na izvođenje složenih zadataka komuniciranjem s drugim AI sustavima i čak s nama!  Ova interaktivnost može biti sljedeći veliki korak u razvoju AI, omogućujući bolje razumijevanje konteksta i prilagodbu u realnom vremenu.

Šta mislite da će se dogoditi ako AI model treniramo sa AI generisanim materijalima?

Bilo je članaka koji su upozoravali na stanovito poglupljivanje ChatGPTa s obzirom na generirane podatke… Ali mislim da će još dugo vremena treniranje biti na podacima koje su dominantno kreirali ljudi. Drugo je pitanje koje su nove arhitekture koje bi mogle nastati, i kakva će biti njihova povezanost sa količinom i sa vrstom podataka, i načinom dobivanja tih podataka. Ali na to bi bolji odgovor mogli dati tehnički stručnjaci.

Testirali ste vizuelni svijet kroz MidJourney jedan od AI alata koji istražuje nove medije i kreirali slike koje su se pojavile kao dio izložbe Zagreb Art Singularity. Kada govorimo o ovim medijima, ko je autor AI generisanog djela, kakav je vaš stav?

Autori vizuala su obični ljudi bez posebnih znanja o dizajnu ili umjetnosti. To je i bio cilj projekta – educirati i pokazati svim ljudima da mogu koristiti AI alate i postići sjajne rezultate. Također su otvorena pitanja intelektualnog vlasništva ako uopće bude postojalo. Mislim da će na kraju ipak ljudi koji kreiraju te vizuale biti vlasnici, ako dokažu da je AI bio alat, a da su oni dali svoj jedinstven doprinos. Sve te promjene će po mome mišljenju imati suptilne utjecaje na umjetnost i društvo. Možda je dobra usporedba s fotografijom, koja je pojavom digitalnih aparata postala dostupnija svima, a više korisnika je i podiglo njenu kvalitetu. Mi smo zbog AI Art Singularity projekta, ostvarili razne kontakte u regiji i svijetu, sa potencijalnim partnerima koji bi htjeli replicirati ovaj projekt na novim lokacijama. Također surađujemo i sa raznim digitalnim umjetnicima koje planiramo na neki način uključiti u nove projekte.

U čuvenom pismu, koji je među ostalima potpisao i Elon Musk, navedeno je da naprednu vještačku inteligenciju treba pažljivo razvijati i da bi vještačka inteligencija mogla preplaviti kanale informacija dezinformacijama i zamijeniti poslove automatizacijom, da li su bili smisleni zahtjevi za „pauziranjem razvoja AI tehnologija“, nakon objave GPT4 koju nazivaju “a state-of-the-art technology”?

Hmmm, jedno je dal su imali smisla, a drugo dal je provedivo. Na razini ideje ja je razumijem i mislim da bi u idealnom svijetu tako nešto pomoglo. Međutim većina se složila da to neće biti moguće postići u realnosti. Tako da je utrka u razvoju nastavljena i možemo samo pratiti što se događa. Dobra stvar je da su se izgleda korporacije koje razvijaju te modele, ipak odlučile same na neki način regulirati i kontrolirati, jer su shvatili koje su moguće posljedice. Zbog toga je sve važnije pitanje AI Governancea na globalnom nivou. Tu će biti posla za razne vrste stručnjaka…

Kao suosnivač Globalnog instituta za etiku vještačke inteligencije (Global AI Ethics Institute), bavite se i etičkim okvirima vještačke inteligencije. Kakvo je vaše mišljenje, da li će EU AI Act uspijeti ostvariti svoj cilj i donijeti različita pravila za različite nivoe rizika upotrebe ?

Mislim da će uspjeti u Europi. Ali samim time je pitanje ima li to ikakav stvarni značaj, s obzirom da se u EU jako malo toga razvija i da nemamo najnaprednije tehnologije. Hoće li to inspirirati druge da primijene slične pristupe, nisam siguran. Neki kritičari se boje, da smo dobri kad treba regulirati, a ne toliko dobri kada treba inovirati. I da će ovim aktom, biti usporen razvoj europskih kompanija, koje možda već sada gube sa nenadoknadivom razlikom.

Tech-sperience
the moment