Njen interes za blockchain tematiku intenzivno je krenuo od 2019. godine, nakon slušanja jednog podcasta i generalnog upoznavanja sa idejama vizionara osnivača bitcoina. Ubrzo je počela raditi kao business growth manager u Electrocoinu, nakon čega se povezala sa cijelom kripto zajednicom u Hrvatskoj.
Danas je predsjednica udruženja Alis in Blockchains, u okviru kojeg zajedno sa ostalim članicama doprinosi edukaciji ženske populaciji i podstiče njihovu uključenost u Fintech industriju.
Magdu Milas kao keynote predavača, ugostili smo na TechHosted08 konferenciji, a o Fintech-u i trendovima, razgovarali smo sa njom u kratkom intervjuu.
Američki komičar Stephen Colbert kaže da je blockchain “zlato za štrebere” kako vi posmatrate ovaj fenomen i sve vezano za njega? Kada su počela vaša interesovanja za ovu oblast?
Prva kriptovaluta ikad nastala je bitcoin 2009. godine na blockchainu, kao “decentralizirani elektronički cash”. Ideja bitcoina kao valute je transakcijsko poslovanje u smislu razmjene elektroničkog novca, koje se odvija bez posrednika, banaka, centraliziranih institucija, doslovno „peer to peer“ – ja tebi, ti meni. U desetak godina postojanja, bitcoin je došao do vrijednosti od 69 tisuća dolara u 11. mjesecu 2021. (all time high) te ga iz tog razloga zovu i digitalno zlato. Ako pričamo o blockchainu radi se o kompleksnoj brzorastućoj tehnologiji i industriji koja zahtjeva neprekidno učenje, istraživanje, a nove događaje je teško ili nemoguće predvidjeti. Ukoliko se u kriptovalute uključujete zbog brze zarade i bez da razumijete tematiku, utoliko morate biti svjesni da se radi o visokorizičnoj i špekulativnoj industriji. Iz tog razloga se slažem da možemo reći da se radi o „zlatu za štrebere“. Moj interes za ovu tematiku krenuo je intenzivno 2019. godine slušajući podcast s Nikolom Škorićem (CEO Electrocoina). Nikola je spominjao whitepaper Satoshia Nakamota „Peer to peer electronic cash system“, osnivača bitcoina, i tu mi se u glavi zapravo sve posložilo i tada sam shvatila fantastičnu ideju iza koje stoji osnivač bitcoina. Ubrzo sam počela raditi u Electrocoinu kao business growth manager te se uključila još „dublje“, povezala se na prijateljskoj bazi sa cijelom kripto zajednicom u Hrvatskoj i više se ne mogu izvući. 😊
Blockchain je trust protokol koji omogućuje razmjenu vrijednosti bez posrednika, a sama blockchain tehnologija naglašava sigurnost i transparentnost, koje sve mogućnosti nudi, gdje je sve pronašla svoju primjenu u svijetu danas?
Blockchain je decentraliziran, javan, globalan i transparentan. Imamo cijeli jedan paralelni svijet koji se odvija na blockchainu, od pametnih ugovora, DEFI – decentraliziranih financija, NFT-a, velike korporacije se sve češće uključuju u proces odobravanje transakcija na blockchainu kao validatora na proof of stake konsenzusu što ujedno i omogućuje sigurnije provođenje transakcija, zatim pay with crypto posljednjih godina postaje sve popularnija vrsta plaćanja… Svakako blockchain najviše vidim kao dodanu vrijednost razvoja financijskog tržišta i financijskih usluga, kao i potvrde vlasništva te vjerujem da će upravo u ovim područjima blockchain dati najveći doprinos, i to ne toliko kroz svojstvo decentralizacije, nego globalne prisutnosti i transparentnosti.
Fintech je bio ključni pokretač u razvoju bankarskih alternativa, a prema procjenama stručnjaka budućnost Fintech industrije su decentralizovane finansije (DeFi) i Web3. Kao ekspert sa višegodišnjim iskustvom u bankarskoj industriji, a iz ugla Fintech eksperta, koje su vaše predikcije u pogledu primjene na lokalnom/regionalnom nivou?
Moram priznati da se posljednjih godina u Hrvatskoj pokrenulo jako puno uspješnih projekata u domeni financijskih tehnologija i digitalnih plaćanja, od walleta, kriptovaluta, BNPL / buy now pay later, open bankinga, procjene kreditne sposobnosti u real timeu kroz PSD2 automatske sustave identifikacije, predikcije financijskog ponašanja korisnika, korištenja umjetne inteligencije u obradi podataka i pronalaženju novih pristupa i rješavanju problema. Fintech može fantastično podupirati financijski sektor i banke u dijelu bržeg reagiranja na potrebe tržišta, zahtjeva korisnika, automatizacije i pojednostavljenja procesa kroz digitalizaciju i AI. Kako fintech mijenja način poslovanja financijskog sektora, tako insurtech mijenja način poslovanja tržišta osiguranja. Rekla bih da nam se isto tako sve seli u mobitel, sve nam je dostupno na dlanu, kroz nekoliko klikova uz naravno privolu za obradu podataka. Također, Europska komisija sustavno radi na direktivama, koje iz moje perspektive isto tako potiču razvoj tržišta, od direktive zvane MICA „Markets in Crypto Assets“ vezane za regulaciju kripto imovine, pa do PSD2 direktive o platnim uslugama, odnosno nadolazeće PSD3 regulative.
Što se tiče mojih predikcija vezanih za razvoj fintecha u regiji, vjerujem da se moramo „držati skupa“, nema puno igrača i smatram da se zajedničkim snagama mogu postići još veće i bolje suradnje. Neminovno je da nam na vrata kucaju veliki europski i svjetski igrači koji lako „pokose“ domaće, stoga je suludo trošiti energiju na rivalstvo na nacionalnoj razini. Suradnja, sinergija, zajedništvo. Znate kako kažu, ako se fokusiraš na male stvari – one ostaju male, a ako se fokusiraš na velike – one postaju još veće.
Jedna od ideja naše udruge Alice in Blockchains je dati i doprinos razvoju poslovne zajednice u dijelu kriptovaluta, blockchaina i fintecha pa smo tako nedavno dale komentare na prijedlog izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Važno je da je cijela zajednica uključena i da radi na istom cilju, jer samo tako možemo rasti svi zajedno.
Predsjednica ste i suosnivačica udruženja Alice in Blockchains neprofitnog kripto, fintech i blockchain udruženja čija je glavna misija edukovati žensku populaciju o najnovijim finansijskim tehnologijama, koliko je generalno ženska populacija upoznata sa Fintech industrijom i trendovima?
Udrugu Alice in Blockchains smo osnovale nas 5 žena prisutnih u kripto, fintech i blockchain industriji, s ciljem da se što više žena ohrabri i uključi u industriju, da ih educiramo oko najnovijih tehnologija kao i napravimo jedan snažan network. Udrugu smo osnovale u 6.mjesecu ove godine, radimo na edukacijama kroz predavanja, radionice, sudjelovanja na konferencijama, a moram se pohvaliti da u tako kratkom razdoblju imamo community od preko 115 članica, što samo govori o činjenici koliko je ovakva inicijativa potrebna. Kada pričamo o uključenosti žena u tech industrijama, 25% žena zaposleno je na tech pozicijama, a procjena je da je manje od 5% u fintech i blockchainu. Strukturu naših članica pretežito čine bankarice, odvjetnice, anti money laundry/ compliance, inženjerke i programerke te zaposlenice iz područja kriptovaluta i blockchaina.
Često ste ili moderator ili predavač na konferencijama, a kao predsjednica udruženja, sudjelujete I u konferencijama gdje se potiče financijska pismenost, a sve više se priča i o investiranju. Možete li sa nama podijeliti svoje lične utiske i zaključke?
Dok sam radila u Erste banci uključila sam se u fantastičan projekt društveno odgovornog poslovanja „Škola pametnih financija“ fokusiran na promicanje financijske pismenosti građana, na način da smo kroz radionice u tvrtkama educirali djelatnike. Radionice su se na zanimljiv i jednostavan način bavile upravljanjem osobnim financijama, gdje je zapravo naglasak na poticanju zdravih navika, štednje i pametnog investiranja. Kada pričamo o kriptovalutama, često se kroz ovu industriju susrećem s ljudima koji nemaju nikakvo znanje o kriptovalutama uz iznimnu želju za investiranjem, a kako sam već navela radi se o visokorizičnoj industriji. Muškarci su skloniji financijskim rizicima, žene se najčešće ne žele uključivati u rizične projekte ili u projekte o kojima nemaju dovoljno saznanja, no kroz našu udrugu vidimo da se sve više žena želi educirati o novim tehnologijama i to ne nužno sa željom investiranja, nego primarno razumijevanja i uključivanja. I to je fantastično. Ove godine se u Hrvatskoj baš intenzivno počelo pričati oko važnosti financijske pismenosti, te je već održano nekoliko konferencija. Najveća do sada je bila „Toni Milun – konferencija financijske pismenosti“ nedavno održana u suradnji sa zagrebačkom Algebrom s preko 700 sudionika, a na kojoj sam i ja imala priliku sudjelovati kao moderator investicijskog panela. S Tonijem isto tako surađujemo i unutar A1 s ciljem davanja dodane vrijednosti zaposlenicima kroz interne edukacije. Tako da mi je svakako uvijek drago biti dio projekata dodatne vrijednosti i doprinosa zajednici u kojoj živimo, kroz konferencije, panele, edukacije, predavanja itd.
