Kako svijet postaje sve digitalniji sve veći dio naših života je sada neraskidivo povezan s internetom. Navike svijeta utiču na svaki segment našeg poslovnog i privatnog života, pa samim tim i na najveći zadatak zvani roditeljstvo.

Na malim i velikim ekranima se može pronaći puno zanimljivih sadržaja i informacija, ali sa pokazivanjem kako doći do istih, važno je djeci i pomoći da shvate sve potencijalne rizike od generalne prisutnosti na internetu, a najvažnije, zaštiti ih od svih mogućih posljedica.

Danas 61% djece svoje prve digitalne uređaje dobije u dobi od 8 do 12 godina. Zapravo, 11% djece dobije svoj prvi uređaj i prije nego što napune 5 godina. 

Glavna tri razloga kupovine uređaja za djecu su igranje igrica, izvršavanje domaćih zadataka, praćenje sadržaja na YouTube i na kraju, komunikacija sa prijateljima i porodicom.

Prema ovom istraživanju koje je sproveo lider iz oblasti sigurnosti, Kaspersky, o digitalnim navikama djece i roditelja – 70% djece širom svijeta svaki dan provede najmanje 3-5 sati na uređajima.

Digitalne navike roditelja vs digitalne navike djece

Digitalni uređaji utiču na mentalno i fizičko zdravlje kao i na društvene navike djece. Iako bi željeli vidjeti da djeca dnevno koriste manje uređaja, realnost je da se učestale navike roditelja glede tehnologija reflektuju na djecu, pa je prije svega bitno uspostavljanje zdravih digitalnih navika za cijelu familiju. 

Osim postavljanja zdravih digitalnih navika važno je i naučiti djecu najboljim praksama kako da se zaštite, kako bi uticati na njihovu sigurnost na internetu. 

U tome roditelji često trebaju pomoć. Kako bi se izgradila svijest o dobrim i lošim stranama digitalnog doba, potrebna je proaktivnost cijelog društva.

U cilju da stavimo poseban akcenat na temu sigurnosti djece na internetu, ali i da potaknemo veći angažman u ovom domenu, identifikovali smo najveće prijetnje na mreži za djecu i na jednom mjestu objedinili najvažnije savjete za zaštitu djece.

Cyber maltretiranje

Cyber maltretiranje (Cyberbullying) je termin koji objašnjava različite načine maltretiranja upotrebom digitalnih tehnologija. Može se odvijati na društvenim mrežama ili različitim platformama za razmjenu poruka.

Cyberbullying obuhvata ponašanje pojedinca ili pojedinaca, čiji je cilj uplašiti, poljuljati samopouzdanje ili osramotiti. Primjeri uključuju širenje laži, objavljivanje sramotnih fotografija ili videozapisa nekoga na društvenim medijima, slanje štetnih, nasilnih ili prijetećih poruka, slika ili video zapisa, a maltretiranje licem u lice i cyberbullying često se mogu dogoditi zajedno. 

Zakoni protiv maltretiranja, posebno protiv cyberbullying-a relativno su novi i još uvijek ne postoje svuda. Zbog toga se mnoge zemlje oslanjaju na druge relevantne zakone, poput onih protiv uznemiravanja.

U zemljama koje imaju posebne zakone o cyberbullying-u, internet ponašanje koje namjerno uzrokuje ozbiljne emocionalne nevolje smatra se kriminalnim aktivnostima. U nekim od tih zemalja žrtve cyberbullying-a mogu tražiti zaštitu, zabraniti komunikaciju od određene osobe i ograničiti upotrebu elektronskih uređaja koje ta osoba koristi za cyberbullying, privremeno ili trajno.

Kada su u pitanju društvene mreže Facebook/Instagram, Snapchat, TikTok i Twitter postoje  Community Guidelines ili drugi servisi koji definišu pravila dozvoljenih i nedozvoljenih ponašanja na ovim social media kanalima, koji vam mogu pomoći i da prijavite cyberbullying.

Pojedinci za koje se utvrdi da su uključeni u cyberbullying biće upozoreni, a njihovi računi mogu biti obustavljeni ili se u potpunosti isključiti.

Preporuke su da se bilo koja društvena mreža na kojoj se odvija ovakva vrsta maltretiranja ili svako nepoželjno ponašanje napusti i prijavi odgovarajućem servisu društvene mreže.

Ko se nalazi iza ekrana? 

Internet je proširio način na koji mladi ljudi komuniciraju sa svojim vršnjacima, kako bi ostali u kontaktu sa svojim prijateljima ili upoznali nove ljude. Postoje razne opasnosti koje vrebaju na internetu, a koje pogađaju maloljetnike na različite načine. 

Procjenjuje se da su djeca između 12 i 15 godina posebno podložna manipulaciji od strane odraslih koje upoznaju na internetu.

Online grabežljivci često posjećuju web stranice društvenih medija koje su popularne među mladima i pretvaraju se da su njihovih godina u namjeri da im se približe, a osim društvenih mreža posjećuju i web stranice koje su prvobitno namijenjene djeci i mladima.

Odrasla osoba može pokušati osigurati povjerenje djece lažnim nalozima i profilnim slikama, pretvarajući se da dijeli slična interesovanja komplimentima ili nuđenjem poklona djetetu.

Stručnjaci navode da su neki od alarmirajućih znakova da je dijete pod uticajem online grabežljivaca tajnovitost ponašanja, mijenjanje ekrana, zatvaranje kartica ili prozora kad god je roditelj blizu, ali i emocionalna nestabilnost. 

Dostupnost privatnih i osjetljivih informacija na društvenim mrežama olakšava online grabežljivcima. Naučite svoju djecu da ne dijele lične podatke poput imena, prezimena, adrese stanovanja, telefonskog broja, informacija o školi ili mjestima druženja sa vršnjacima.

Podstičite česte razgovore o ovim osnovnim pravilima i edukujte svoje dijete, ohrabrite ga, ako se osjeća nelagodno u vezi sa nečim da sa vama to podijeli, jer je njihova sigurnost vaš prioritet.

Pazite na znakove upozorenja, budite svjesni aplikacija koje koriste vaša djeca i web stranica koje posjećuju.

Razgovarajte sa svojim tinejdžerima o postavljanju njihovih profila na društvenim mrežama na privatne, dok ne napune 18 godina.

Jedna od prijetnji na internetu s kojima se djeca susreću je i neprikladan sadržaj.  Sve, od vulgarnog jezika i govora mržnje do grafički nasilnih ili seksualnih slika, može imati štetan efekat na dijete i na njegove socijalne i emocionalne vještine.

Vrlo je vjerovatno da će se vaše dijete u nekom trenutku voljno ili nevoljno susresti i sa pornografijom, koja je sa svakim pametnim telefonom, tabletom ili laptopom, udaljena samo jedan klik. 

Najbolji način da se nosite sa ovom neizbježnom činjenicom jeste da obrazujete sebe i svoju djecu. Stručnjaci naglašavaju da kada s djetetom razgovarate o njegovom prvom susretu s pornografijom, koristite ton bez osude i objasnite zašto pornografija može biti opasna.

7 savjeta za roditelje

• Uključite se u online aktivnosti svoje djece od rane dobi. Pogledajte postoji li obrazac/obrazci kod vaše djece prateći njihove navike – da li reaguju na drugačiji način kad se zabrani korištenje mobilnih telefona i drugih uređaja ili uvede neka vrsta zabrane.

• Posvetite više vremena uspostavljanju povjerenja i komunicirajte sa djecom o opasnostima na internetu, štetnosti određenih sadržaja.

• Pokušajte obraćati više pažnje na vlastite navike. Dobre navike u porodici uključuju i navike vezane za tehnologiju i korištenje uređaja.

• Zamolite svoje dijete da ne pristaje na bilo kakve postavke privatnosti i umjesto toga da  zatraže pomoć prilikom otvaranja profila na društvenim mrežamam, tako ćete imati kontrolu nad time koje osjetljive informacije ste učinili vidljivima. Ukažite im na važnost da zajedno otvarate ove profile. Pročitajte sve sporazume o privatnosti. Naučite svoje dijete da ograniči lične podatke koje dijeli.

• Obrazujte svoje dijete o uobičajenim taktikama online grabežljivaca. Postavite osnovna pravila da ne komuniciraju sa strancima i ohrabrite ih da odmah prijave ukoliko neko od njih traži fotografiju ili lične informacije.

• Razmislite o preuzimanju roditeljskih kontrolnih aplikacija ili alata za kontrolu i objasnite im na koji način takve aplikacije rade. Ovo vam može pomoći da držite konce u rukama.

• Učinite razgovore o sigurnosti na internetu zanimljivijim kroz igre ili zabavu, kako bi lakše usvojili važne informacije.